Europa bez Europljana
Auteurs
En savoir plus sur le livre
Što je Europa? Tko je Europljanin? Hoće li Slovenci, nakon postanka naše države punopravnom članicom Europske unije u svibnju 2004. godine, automatski participirati ne samo prava koja izviru iz europskog državljanstva nego i poštovanje koje proizla/i iz druženja medu jednakima? Koliko će trajati dok se europski mentalni prostor oslobodi naslijeđa tradicionalno podijeljenog kontinenta, koji je na zapadu Europe poticao duboke i trajne procese otpora, sumnjičavosti ili barem ravnodušnosti prema zemljama i ljudima na terri incogniti njezina istoka? To su neka od pitanja koja si vjerojatno postavlja svatko tko barem malo razmišlja o Europi, toj „široj" domovini Slovenaca, s čijim je civilizacijskim postignućima slovenski etnički prostor povijesno uvijek bio povezan, makar na rubni i zakašnjeli način. Nemam na to jednoznačnih odgovora. Samo maštam kako će možda tek moja djeca, koja danas imaju manje od deset godina, moći postati Europljani u punom smislu, dakle u smislu samorazumljive pripadnosti široj i apstraktnijoj zajednici od one koju određuju ograničenja lokalnog susjedstva, grada, regije i naroda. (dominovic.hr)
Achat du livre
Europa bez Europljana, Aleš Debeljak
- Langue
- Année de publication
- 2009
- Reliure
- (rigide)
Modes de paiement
Personne n'a encore évalué .
- Titre
- Europa bez Europljana
- Auteurs
- Aleš Debeljak
- Éditeur
- Profil, Zagreb
- Publié
- 2009
- Format
- rigide
- Pages
- 220
- ISBN10
- 953120988X
- ISBN13
- 9789531209885
- Séries
- Mots clés
- Civilisation occidentale
- Description
- Što je Europa? Tko je Europljanin? Hoće li Slovenci, nakon postanka naše države punopravnom članicom Europske unije u svibnju 2004. godine, automatski participirati ne samo prava koja izviru iz europskog državljanstva nego i poštovanje koje proizla/i iz druženja medu jednakima? Koliko će trajati dok se europski mentalni prostor oslobodi naslijeđa tradicionalno podijeljenog kontinenta, koji je na zapadu Europe poticao duboke i trajne procese otpora, sumnjičavosti ili barem ravnodušnosti prema zemljama i ljudima na terri incogniti njezina istoka? To su neka od pitanja koja si vjerojatno postavlja svatko tko barem malo razmišlja o Europi, toj „široj" domovini Slovenaca, s čijim je civilizacijskim postignućima slovenski etnički prostor povijesno uvijek bio povezan, makar na rubni i zakašnjeli način. Nemam na to jednoznačnih odgovora. Samo maštam kako će možda tek moja djeca, koja danas imaju manje od deset godina, moći postati Europljani u punom smislu, dakle u smislu samorazumljive pripadnosti široj i apstraktnijoj zajednici od one koju određuju ograničenja lokalnog susjedstva, grada, regije i naroda. (dominovic.hr)