Paramètres
- 400pages
- 14 heures de lecture
En savoir plus sur le livre
Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.
Achat du livre
Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger
- Langue
- Année de publication
- 2019
- product-detail.submit-box.info.binding
- (rigide)
Modes de paiement
Il manque plus que ton avis ici.
- Titre
- Doba čarobnjaka
- Sous-titre
- Veliko desetljeće filozofije 1919.–1929.
- Auteurs
- Wolfram Eilenberger
- Éditeur
- Fraktura
- Publié
- 2019
- Format
- rigide
- Pages
- 400
- ISBN10
- 953358162X
- ISBN13
- 9789533581620
- Séries
- Mots clés
- Nonfiction, Sciences sociales, Thème historique, Histoire, Histoires vraies, Biographies, Thématique philosophique, Philosophie, Littérature allemande, Allemagne, Théories scientifiques
- Évaluation
- 3,85 sur 5
- Description
- Doba čarobnjaka Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz desetljeća filozofije (1919.–1929.) na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma. U središtu su uspon Martina Heideggera, njegova ljubav prema studentici Hannah Arendt, te posrnuće Waltera Benjamina, koji postaje revolucionar zbog strastvene ljubavi prema latvijskoj anarhistici. Tu je i genij Ludwig Wittgenstein, koji, osiromašen, radi kao učitelj u provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao "boga filozofije". Na kraju, Ernst Cassirer, koji je osjetio nadolazeći antisemitizam prije emigracije iz Njemačke, također je ključna figura. Eilenberger smatra da u životima i mislima ovih četvorice filozofa leže temelji današnjeg svijeta. Autorovo pripovijedalačko umijeće čini ovu retrospektivu inspirativnom i opominjućom, pružajući užitak čitateljima koji žele zaviriti u taj svijet. Eilenberger stručno i napeto opisuje "veliko desetljeće filozofije" kada se odlučivalo o sudbini Europe, dok Rüdiger Safranski ističe kako su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer, unatoč malom međusobnom doticaju, stvorili nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i četiri različite životne koncepcije.